PULA – U jeku istrage poslovanja Hrvatske poštanske banke, čiji su čelnici osumnjičeni za odobravanje višemilijunskih kredita bez pokrića u imovini dužnika, po svemu sudeći istražitelji će se morati spustiti i do Istre.
HPB je, naime, 2007. i 2008. godine dala 88,8 milijuna kuna kredita tvrtki Nominat d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, uz založno pravo na zemljište u Dugoj Uvali, Općina Marčana, u neposrednoj blizini već izgrađenog hotela i turističkog naselja Croatia, službeno procijenjeno na svega 755.900 kuna.
Podsjetimo, u Općini Marčana su više godina trajali sukobi oko donošenja Prostornog plana, gdje se optuživalo općinske čelnike kako su radili u korist pojedinaca i tvrtki koje nemaju sjedište u Općini, a na štetu žitelja. Prostorni je plan stoga na snagu stupio tek koncem prošle godine.
Jedan od sumnjivih poslova koji se dogodio u Dugoj Uvali je i kupovina, odnosno knjiženje javnosti malo poznate tvrtke Nominat na 94.283 m2 šumskog zemljišta, kojim se potom baratalo kao pokrićem za višemilijunske kredite kod HPB-a.
Najprije je tvrtku Veris Trgovina osnovao stanoviti Mario Ježić iz Zagreba. Ježić je naručio elaborat procjene tržišne vrijednosti zemljišta u Dugoj Uvali. U listopadu 2006. procjenitelj Mirko Kožulj je tada šumsko zemljište koje je Veris kupio u Dugoj Uvali procijenio na 755.900 kuna, nakon čega je Veris osnovao tvrtku Nominat i te nekretnine unio u njen temeljni kapital. Za direktora Nominata imenovan je Željko Brekalo iz Sesveta. U kapital Nominata, su, dakle, uz uobičajeni temeljni ulog od 20.000 kuna, unijete navedene nekretnine u vrijednosti od 755.900 kn. Iz ugovora Verisa i Nominata iz prosinca 2006. godine vidljivo je da je vrijednost unijetih nekretnina 'misteriozno' porasla na 33 milijuna kuna, od čega je 32,2 milijuna kuna iznos potraživanja Hrvatske poštanske banke d.d. s osnova upisanog založnog prava na nekretnini pod brojem Z-949/06. Pod tim su brojem zapravo skrivene sve zemljišne čestice iz Duge Uvale s kojima je cijeli posao i pokrenut.
Na tom je zemljištu najprije postojala hipoteka za kredit HPB-a od 4.350.000 eura, što je kasnije brisano, potom slijedi hipoteka zagrebačke Nava banke za kredit u visini od 9 milijuna kuna, što je također brisano, a zatim u prosincu 2007. slijedi HPB-ovo založno pravo za kredit od 55,8 milijuna kuna te još jedno, u listopadu 2008., na 33 milijuna kuna, što je i dalje aktivno.
U tvrtki Nominat Glas Istre i Mehanika
Tijekom svih ovih kreditnih poslova odvijale su se zanimljive vlasničke promjene u Nominatu, zbog kojih je vjerojatno Nominat i osnovan. Brekalo je u travnju 2008. godine ugovorom prenio 70 posto udjela u Nominatu na tvrtku Mehanika d.d. Pula (vidi PDF). Ugovor u ime Mehanike potpisuje član Uprave Predrag Škuljević. Već za osam mjeseci, 8. prosinca 2008. godine Mehanika od svojih 70 posto udjela u Nominatu 20 posto prenosi tvrtki Glas Istre. Time od 31,4 milijuna kuna temeljnog kapitala Nominata na Brekalu ostaje 9,4 milijuna kuna, Mehanika ima 15,7 milijuna kuna, a Glas Istre 6,3 milijuna kuna
Navedeni temeljni kapital sastoji se od uplate u novcu (20.000 kuna), tzv. rezervi (30,6 milijuna kuna) i nekretnina (755.900 kuna). Potpisnici ugovora o prijenosu između Mehanike i Glasa Istre su Škuljević i Željko Žmak, predsjednik uprave Glasa Istre, koji se za 20 posto udjela obvezao platiti 6,5 milijuna kuna. Prateću Odluku o promjeni člana društva, temeljnih uloga, poslovnih udjela i izmjeni društvenog ugovora potpisuju Brekalo, Škuljević u ime Mehanike i Đani Bažon, u ime Glasa Istre.
Zanimljivo je da je 'zagrebački' dio vlasničkih promjena vodio javno-bilježnički ured Anice Hukelj, javnosti poznate iz afere 'Peti ortak' s Miroslavom Kutlom i Ivićem Pašalićem. 'Istarski' dio išao je preko ureda javne bilježnice Nansi Kopić.
Odvjetnik Frančula riješio vlasničke odnose
Sama povijest zemljišnih čestica na ime kojih je HPB dala kredite teške 88,8 milijuna kuna i upisala hipoteku više je nego zanimljiva. Riječ je očito o dugo pripremanom poslovnom pothvatu svih uključenih aktera, koji započinje rješavanjem vlasničkih odnosa nad nekad nacionaliziranim zemljištem a za što je još od 2005. godine bio zadužen pulski odvjetnik Rudolf Frančula, ujedno i odvjetnik Glasa Istre. Frančula je, ukratko, rješavao upise vlasništva u zemljišnim knjigama za šest nasljednika nad više od 20 ha. Jedna je parcela pri tome pripala i njemu, a nakon svega dio zemljišta, navedenih 9,5 ha, prodan je Verisu, kasnije Nominatu.
Treba reći da je cijena šumskog zemljišta u Istri nekoliko eura po metru četvornom. U međuvremenu je, međutim, Prostornim planom Općine Marčana Nominatu urbanizirano najprije 7,4 ha zemljišta da bi ta površina tijekom procedure donošenja Prostornog plana u konačnici bila smanjena na 4,7 ha u statusu turističkog neuređenog zemljišta. Posebna priča je vjerojatno način na koji je šumsko zemljište ipak urbanizirano dok je građanima uskraćena urbanizacija zemljišta uz naselja.
Treba podsjetiti, ime Predraga Škuljevića se osim uz tvrtku Mehanika vezuje i za poduzeće Parting Istra, kao osnivača Mehanike te Nezavisnu istarsku televiziju. U tim tvrtkama nalazimo i imena pokojnog Đanija Bažona, Vinka Dražića i Željka Žmaka. Uz Parting Istru se povezuju Milan Naperotić, poznat iz 'priče' o Hypo banci i njenim poslovima u Istri te prije navedene osobe.
Glas Istre pred stečajem?
Nije poznato na što je Nominat, iza kojeg su, dakle, Mehanika i Glas Istre, utrošio enormno visoke kredite HPB-a uzete na temelju zemljišta u Dugoj Uvali. Prema još nepotvrđenim informacijama, međutim, Glas Istre je u velikim financijskim problemima, moguće i pred stečajem zbog preopterećenosti poslovanja dugovima koji se procjenjuju na više od 100 milijuna kuna.
I povezane tvrtke su zadužene ili pod ovrhom. Od onog što je javno dostupno vidljivo je da NIT ima 11 milijuna kuna kredita kod HPB-a, nad dovršenom zgradom Mehanike u Puli u Ulici A. K. Miošića 4 hipoteku u visini od 4,35 milijuna eura ima Hypo banka, a Mehanika je opterećena i ovrhom koju je upisao Dario Kop d.o.o. iz Vodnjana. Glas Istre je, navodno, jamac Mehanici za kredit kod Hypo banke za zgradu u Puli, a nije poznato kako je riješeno jamstvo tvrtkama Đanija Bažona u visini od 30 milijuna kuna koje je u ime Glasa Istre potpisao Žmak. Također, Glas Istre je najavljivao izgradnju zgrade Medijskog centra, za što je, moguće je, također uzet kredit. (iPress)
IZ OSIGURAVAJUĆE KUĆE PREKO BIVŠE SANADEROVE TVRTKE IZVUKLI 9 MILIJUNA KUNA Švicarci prijavili poznatu poslovnu ženu iz Hrvatske
http://www.jutarnji.hr/iz-osiguravajuce-kuce-preko-bivse-sanaderove-tvrtke-izvukli-9-milijuna-/1119600/
Ne to je bio DIL sa SANADEROM koji je rekao ok BRIJUNI RIVJERA za URBANIZACIJU šume?
Ne NINO nije znao prevarili ga i urbanizirali direktno u Zagrebu?
Ne Nino nije znao Marčanci odradili sami?
a gdje je taj USKOK jel kopa NOS?
Što je ISTINA ... ma nema problema sa zapošljavanjem IMAMO toliko KRIMINALNIH nerješenih radnji da bi svih 370 000 ljudi moglo raditi u POLICIJI. eto Liniću i Zokiju rješenje za nezaposlenost i poreze ... samo me strah da bi na slobodi ostalo manje od milijon Hrvata i opet bi svi oni ostali bili na grbi one šake koja radi. ili da ih izvezemo kao radnu snagu umjesto da ih hranimo u zatvoru... treba samo imati viziju i želju i sve se da rješiti
Nakon što je zbog navodnih manipulacija u aferi “Fenixve” ponovno pritvorena Ljerka Ercegović, bivša direktorica Hrvatske poštanske banke, taj bi slučaj mogao postati neugodan za potpredsjednika Vlade Slavka Linića.
Linića je kao osobu koja je bila upućena u okolnosti afere “Fenixve” u svom iskazu pred istražnim sucem izravno spomenula Ljerka Ercegović.
Riječ je o projektu koji se prometnuo u paravan za pljačku hrvatskih poreznih obveznika, jer su hrvatski građani preko nezakonito plasiranih sredstava Hrvatske poštanske banke oštećeni za čak 54.915.000 kuna. Afera “Fenixve” otvorena je 23. siječnja 2003. kad je u večernjim satima u Zagrebu uhićena Ljerka Ercegović, a kao osobe umiješane u te događaje još su uhićeni i Josip Španjol zvani Bepo, Branko Vukušić zvani Pipo i Miloš Španjol, a za nezakonitosti su osumnjičene još neke osobe koje se brane sa slobode.
Krediti bez osiguranja povrata
Ljerka Ercegović osumnjičena je da je Hrvatsku poštansku banku u tom slučaju oštetila za najmanje 10 milijuna maraka, jer je ukupno u tom iznosu tvrtki Fenixve i još nekima, raznim nezakonitim postupcima omogućila zaduživanje u kojem se banka nije valjano osigurala za povrat tog novca. Ljerka Ercegović u dvosatnom se iskazu branila tvrdeći i da se zbog projekta gradnje javne garaže i stambeno-poslovnog objekta u Rijeci sa svojim suradnicima bila sastala sa Slavkom Linićem, koji je tada u Rijeci obnašao funkciju gradonačelnika. ŇLinić mi nije dao nikakve naznake da bi išta u tom projektu moglo biti sumnjivo, ili da bi eventualno mogli postojati kakvi problemi. Mi smo tada čak razgovarali i o mogućnosti da uz sudjelovanje u tom projektu kao banka usporedo kreditno financiramo popravke fasada u Rijeci. Uglavnom, to također pokazuje da ja od Linića sigurno nisam dobila nikakve negativne informacije, kako o tom projektu, tako ni o njegovim nositeljimaÓ, izjavila je po tvrdnjama krugova bliskih istrazi Ljerka Ercegović iznoseći svoju obranu u tom slučaju.
Linićeva sanacija HPB-a
Međutim, ubrzo se pokazalo da je taj projekt poslužio tek kao paravan koji je pljačkom proračunskog novca lokalnim poduzetnicima trebao poslužiti za stjecanje vlasništva nad casinom “Rosalia”. Činjenica da ga je Ljerka Ercegović spomenula kao jednog od zagovornika tog projekta za Slavka Linića neugodna je i zato što je Linić kao jedan od najutjecajnijih ljudi u Vladi izravno sudjelovao u projektu u kojem je Vlada sanirala Hrvatsku poštansku banku. Tim potezom Vlada je sanirala i kredite glavnim akterima te afere.
Vlada je na teret hrvatskih poreznih obveznika Poštansku banku tiho sanirala u ljeto 2001. i time praktično zataškala kriminalne radnje Miroslava Kutle. Sve to učinjeno je s objašnjenjem da Vlada sanacijom HPB-a želi stvoriti novu jaku državnu banku, koja bi trebala osigurati novi uzlet domaćeg gospodarstva. Današnji trendovi u hrvatskom gospodarstvu pokazuju da je takva izlika bila tek loš alibi, koji je trebao zamaskirati skandaloznu spregu nove i stare vlasti.
„HDZ-ovac Vukelić ostavio financijski kaos
....
Razjedinjeni informatički sustav
...MORH ne poznaje jedinstveni informatički sustav već se služi s više međusobno nepovezanih sustava , od kojih su neki zastarjeli i neodržavani. Ta se zamjerka posebno odnosi na sustav za praćenje nekretnina , odnosno evidenciju stanova, garaža i poslovnih prostora .
....
Potraživanja temeljem najma stanova kao i zakupa garaža i poslovnih prostora iskazana u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama nisu istovjetna podacima iz analitičkih evidencija.
...
Planom nabave za 2009. predviđena je nabava roba, radova i usluga u vrijednosti od 1,1 milijardu kuna a zaključeno je ukupno 475 ugovora o nabavi u vrijednosti od 501 milijun kuna .U određenom broju slučajeva radovi su ugovoreni bez odgovarajuće projektne dokumentacije i troškovnika te su obračunavani dodatni zahvati značajnih cijena .U većem broju slučajeva radovi nisu okončani u ugovorenom roku pa su satsavljani dodaci ugovorima .Nadalje dok neka oprema nije isporučena , dio opreme je isporučen u dvostruko većim količinama od ugovorenih.“
Kako su MORH-ove nekretnine zastupljene i u našem okruženju ovaj podatak je veoma bitan kao i činjenica da isti informatički (nepovezani ) znalci uspješno ugradili kodove da se cjeloviti tekst ne može otvoriti kao niti pročitati i, ne daj bože prosvjetliti pritup narod.
JOŠ OPASNIJE zvuči također objavljen tekst „Jutarnji list 27.siječnja 2011“-K.Žabec
(koji je nemoguće pronaći na netu )a odnosi se na isto ministarstvo, naslova
SUSTAV SE SRUŠIO I UNIŠTIO SPISE
...“Nestale i kopije
...iz nepoznatih razloga izbrisani su originali , ali i kopije pohranjenih dokumenata . Od ureda do ureda nestali su dokumenti stari od mjesec do šest mjeseci. „
(tko kaže da nisu nestali dokumenti stari unazad nekoliko godina ?)
pa krenuo stipe i napravio kuću u
Nino valconi
u zk 11659 ko pula
1308/2 ZGR.
OBITELJSKA STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE
kako je lijepo u Istri
Njihov portal asufinanciraju poreski obveznici, zahvaljujući gradonačelniku Borisu Miletiću, a s njima je često "najuspješniji" gradski pročelnikĐordano Škuflić. To je onaj koji u radno vriejme sjedi u Kantini sa nazovinovinarima i probisvjetovima. Fagian je "poludio" za njima, taman nema drugog posla nego družiti se s njima.
u zk 5730 ko pula kč 4764/5 poslovna zgrada u vlasništvu
ALLEGHENY FINANCIAL D.O.O. ZAGREB, TRAKOŠĆANSKA 4
OIB: 56388790507
a o tvrtci kažu :
"Naime, nakon što su Hypo Alpe Adria Consultants prodani grupi nepoznatih tajnih suvlasnika, povezani su sa nekoliko trgovačkih društava, i spojeni u jedno poduzeće, novog naziva Allegheny Financial d.o.o., sa sjedištem u Trakošćanskoj 4 u Zagrebu.
Međutim, i poduzeće Consultants grupa d.o.o., kojemu je na sumnjiv način odobren kredit Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt u iznosu od 124,4 milijuna eura, također je spojeno u poduzeće Allegheny Financial d.o.o., i to nakon što je Hypo Consultants grupu preuzela grupa novih suvlasnika.
Upravo ta operacija razotkriva Ninoslava Pavića kao jednog od novih suvlasnika Hypo Alpe Adria Consultants grupe (HAAC) koji su stekli vlasništvo nad ovim povezanim poduzećem Hypo Alpe Adria Grupe sumnjivim kreditom same bank..."
(kredit 2.800.000,00 EUR-a)
..na mjesto zamjenika predsjednika Nadzornog odbora imenovan upravo Pavićev kompanjon Stjepan (Stipe) Orešković,..
U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA STOJI ZABILJEŽBA iz 2004 godine
Z-63/2004
FIDUCIJARNO VLASNIŠTVO K.O.PULA ZK.UL.11440, PODUL.984, 985, 987, 988, 989, 990, 991 I ZK.UL.9811
a zk 9811
zgrada 995/2 ZGR.
u vlasništvu
1. UDIO 7/10
2. GRAD PULA
2. UDIO 3/10
3. ISTARSKA AUTOCESTA D.O.O. PULA, GIARDINI 2
usporedimo li prethodni tekst kredita je napretek
ne znaš ko kome i zašto....
Zk 1212 3357/ZGR. OBITELJSKA STAMBENA ZGRADA, OTVORENI BAZEN,
GARAŽA I DVORIŠTE 663 m2.
Zk 235 ko pula (4 zgradne čestice od toga 3 dvorišta)
Ovaj je zanimljiv
Zk 11440 76,37 m2, 156,77 m2, površine 238,01 m2,
Jer se radi o ex zgradi GIO EXPORT IMPORT tvrtke brisane iz sudskog registra 2008 godine. Međutim u POPIS OVLAŠTENIH CARINSKIH OTPREMNIKA na dan 30.04.2010. tvrtka nalazi se uredno evidentirana !!!!
(www.carina.hr/Dokumenti/Download.aspx?args=hYwHlJ1GeWKkWCZqY1lEp0th8fgETLrxVKeHCT2f sg )
Na adresi Anticova 9 nalazi se osim HPB
IMPERIUM ADRIA DRUŠTVO S OGRANIĆENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROJEKTIRANJE I POSLOVANJE NEKRETNINAMA (Jurij Trček, rođ. 26.05.1965.predstavnik EUROPEAN GREEN HOUSE, ZDA ???)
Priča se da je zgrada Anticova 9 pod čudnim okolnostima mijenjala vlasnike. Pa tako i da je na račun potraživanja davno ugasle talijanske tvrtke ULJANIK isplatio ogroman iznos zahvaljujući spretnom odvjetniku.
Kopić Nansi zabilježbom pod Z-836/2004 dobija kredit od HYPO BANKE od 240.000 eura + 240.000 eura.
Međutim ta zabilježba kaže ZALOŽNO PRAVO I UKNJIŽBA VLASNIŠTVA U ZK.UL. 1140 K.O. PULA PODUL.987, 988 ( dakle (i)na tuđim nekretninama )jer se poduložak 987 nalazi u zk 1634 na čestici 5044 od 2086m2 u vlasništvu
ZANINI ANNA POK. IVANA ROĐ. DEMORI ITALIA i
SAMOSTAN SESTARA MILOSRDNICA SV. VINKA PAULSKOG PULA
Čitava zgrada ex GIO EXPORT IMPORT označena je od 16 -23 etaže.Prije toga bila je označena etažama od 9 – 15, a neko vrijeme 1- 8 etaža .
U tom vremenskom raskoraku uvijek se radilo o 8 etaža-poduložaka a promjenom njihovog broja ishodovani su krediti o kakvima običan građanin može samo sanjati.